(Ne)slavni kraj najboljeg lažova na svetu – Vekovnici X – Baron i Teror

(Ne)slavni kraj najboljeg lažova na svetu – Vekovnici X – Baron i Teror

Izdavač Nikola Mitrović Kokan, Leskovac
Godina izdavanja
Scenario Marko Stojanović
Crtež Bojan Debenak | Bojan Vukić | Borislav Maljenović | Ivan Šainović | Mijat Mijatović | Milan Jovanović | Stevan Subić
Broj originalne edicije 10
Format A4
Povez Meki povez
Broj strana 60
Boja Kolor
 

Strip serijal “Vekovnici” u prvoj godini druge decenije postojanja beleži novi album, deseti po numeraciji – u izdanju Udruženja ljubitelja stripa i pisane reči “Nikola Mitrović Kokan”, Leskovac 2019. (u stvari, reč je o jedanaestom albumu po redu pošto postoji i “nulti album”). Za znalce domaćih strip (ne)prilika ovo je istinski fascinantna činjenica jer takav kontinutet stvaranja (što pisanja scenarija što koordinacije par stotina crtača) i objavljivanja nije lako postići ni u stripu naklonjenim sredinama a kamoli u zemlji Srbiji. Ipak, za Marka Stojanovića, koji je zahvaljujući vanrednoj snazi i fanatičnoj upornosti, serijal smislio i kroz bezbrojne “staze i bogaze” uveo u drugu deceniju postojanja, “nemoguća misija” očito ne postoji. Istorija ovdašnjeg stripa (u raznim inkarnacijama Jugoslavije i u Republici Srbiji) beleži kraće ili duže strip serijale ali je reč o – izuzecima; domaće strip pravilo kaže da se stripovi teško pojavljuju a (o)lako nestaju “zahvaljujući” svakojakim okolnostima, od društvenih (šund tržišni maltretman stripa, akademistički prezir, ratovi, sankcije, hiperinflacija), preko nestalnih izdavačkih kuća do nerešenog profesionalnog statusa autora. Ni “Vekovnike” prilike nisu mazile: zamišljeni su kao serijal koji će izlaziti u “Politikinom zabavniku” (kao najstabilnijem izdanju koja objavljuje stripove) pa silom neprilika i nerazumevanja premešteni u albumski format uz sporadično pojavljivanje u periodici. Usput su se “Vekovnici” čak i “razgranali” u “spin off” serijal “Beskrvni”. Rečju, “Vekovnici” su postali samosvojna kategorija na savremenoj nam strip sceni.

Serijal ima nekoliko uporišta: prijateljstvo (vampira Čena i prgavog, alkoholu sklonog, besmrtnika Kraljevića Marka), bratsku mržnju i sukob (Čena sa vampirskom sabraćom, Marka sa izdancima Kainovog soja, koji se ne trpe i međusobno tamane), ljubav (Markovu strasnu ljubav sa amazonkom Aleom). Zadatak koji su Čen i Marko prihvatili na početku priče – da čuvaju tajanstvenu mapu-ključ mogućeg smaka sveta – vodi ih kroz niz sukoba sa onima koji bi da se dokopaju mape (psoglavaci, krstaši, vampiri…). “Oslobađanje” od mape nije (naravno) kraj nevoljama. Dvojac kroz prolaz u drugu dimenziju stiže u zemlju čuda kojom se šetaju akteri bajki i priča, od Kapetana Kuke i gusara u letećem jedrenjaku, belog zeca sa satom, kralja i kraljice (sa pripadajućim vojnicima) iz “Alise u zemlji čuda”, Tila Ojlenšpigela (koji liči na Robina Huda) do Limenka, Strašila i Lava iz “Čarobnjaka iz Oza”… Posle urnebesnih jurnjava Marko se sukobljava, na život i smrt, sa Kapetanom Kukom koji je ustvari moćni, zli besmrtnik-vukodlak koji će, zahvaljući neopreznosti Čena (bačenog u ponor) i Marka, ući u naš svet s namerom da ga pokori! Marko sa brodom pada s neba u duboki klanac odakle – na početku ovog albuma – stiže u planinskom seoce i tu biva angažovan da seljane oslobodi terora strašnog barona koji je zauzeo – krčmu. Marko se slaže da je to nehumano i odlazi da barona onesposobi (nanošenjem teških telesnih povreda a možda i ubistvom). No, ispostavlja se da je pomenuti baron glavom i brčićima baron Minhauzen koji (pošto je star i nemoćan) predlaže da se nesporazum reši dvobojem – u pripovedanju sopstvenih zanimljivih doživljaja!

Slede dva kruga pripovedanja. Baronovi doživljaji (boj sa besnim psom i neverovatna pobeda nad Turcima), ma koliko groteskni u svojoj bezgraničnoj narcisoidnosti i samoljublju, zaostaju za Markovim pričama (o borbi sa moćnim Dakarom pre 200 godina te o ljubavi i bolnom rastanku sa Aleom). Čini se da se desilo nemoguće – da je baron izgubio – ali pre proglašenja pobednika pojavljuje se, glavom, bradom i mačem, Dakar (koji nije umro već bio zaleđen) nameran da se, pošto usput ubije barona, razračuna sa Markom. Ipak to mu ne uspeva pa Marko odlazi sa bojnog polja a baron, iako na samrti, trijumfalno konstatuje da je Marko pričao istinu što znači da je on, baron, i dalje “najbolji lažov na sve…” Baron ostaje hvalisavac do poslednjeg daha a istina (opet) gubi od masnih laži.

Priča je svojevrsna “stilska vežba” na poznatu temu sa nizom duhovitih dosetki i apsurdnim krajem koji čitavoj postavci daje neočekivano značenje. Stojanović, na veliko zadovoljstvo čitalaca, nastavlja svoja poigravanja mitologijom, fantastikom, istorijom, literaturom i popularnom kulturom gradeći alternativnu/paralelnu stvarnost utemeljenju na duhovnoj baštini čovečanstva; njegovo se delo time nadovezuje na dela Filipa Hoze Farmera (njegov ingeniozni “Vold Njutn Univerzum”) i “Ligu izuzetnih džentlmena” Alana Mura. Ostajući takođe dosledan svom maniru “vizuelizacije” priče od strane nekoliko autora Stojanović je u ovom albumu sarađivao sa crtačima Stevanom Subićem, Bojanom Debenakom, Bojanom Vukićem, Borislavom Maljenovićem, Milanom Jovanovićem i Ivanom Šainovićem dok je crteže kolorisao Aljoša Tomić. Dodajmo da album sadrži i kratku priču o ranim avanturama Amazonke-ratnice Alee što može biti još jedan krak univerzuma “Vekovnika” a da je autor predgovora poznati SF pisac Dragan R. Filipović.

“Baron i Teror” su u postojeći amalgam “Vekovnika” (parodijskog odmaka i karikiranja fantastičkog, misticizma i horora, pseudoistorijskog, pustolovnog i borilačkog stripa) dodali novi dopadljivo-veseli segment, potvrđujući svežinu i vitalnost serijala koji je već postao reper-etalon za ovdašnje strip stvaraoce i čitaoce.

(“Dnevnik”, 2019.)

Ilija Bakić

Ilija Bakić

Ilija Bakić, rođen 1960. u Vršcu, je srpski pesnik, pripovedač, romansijer, kritičar i urednik. Veliki deo književnog opusa mu je vezan za fantastiku i avangardnu književnost, naročito signalizam. Član je Društva ljubitelja fantastike „Lazar Komarčić“ i Srpskog književnog društva. Po zanimanju diplomirani pravnik, objavio je više knjiga poezije i proze, među kojima su najpoznatije: Resurekciona seča početnog položaja (1993), Ortodoksna opozicija alternative slobodnog izbora – artefakt 1 (1995), Želite li da besplatno letite? – vizuelna poezija sa Zvonkom Sarićem (1997), Koren ključa, naličje ravnodnevice (1999), Filmovi (2008), Prenatalni život (1997), Novi Vavilon (1998), Dole, u Zoni – internet izdanje (2000), Jesen Skupljača (2007), Nastaviće se… (2008). Zastupljen je u antologijama srpske i jugoslovenske fantastike – Tamni vilajet 2, 3 i 4 (1992), (1993), (1996), Nova srpska fantastika (1994) i Fantastična reč (1997). Saradnik mnogih eminentnih izdavačkih kuća i periodičnih izdanja u Srbiji i urednik bloga Ilijada.

Pročitajte još na blogu

PULP

Pedigre Eda Brubakera i Seana Phillipsa u proizvodnji prestižnih kriminalističkih stripova nema ni potrebe posebno isticati.

Pročitajte dalje »